Iako su danas igračke i igra, baš kao i način života, doživjeli transformaciju, pa se djeca sve više ‘igraju’ na ekranima, poticanje na igru i igračke moćno su sredstvo koje nam puno govori o emocionalnom stanju djeteta. To tvrdi dr. Kathleen Alfano, osnivačica Laboratorija igre poznatog proizvođača igračaka u svijetu, koja više od 30 godina proučava djecu dok se igraju i na temelju toga kreira nove igračke za svoj brend. Naime, svake godine kroz Laboratorij igre prođe oko 4500 mališana. Dok se djeca igraju, stručnjaci prate njihove reakcije i kad primijete da im je neka igračka posebno zanimljiva, da se s njom dugo zabavljaju i da je ne žele ispustiti iz ruku, znaju da su stvorili – potencijalni hit.
Kako se djeca ponašaju dok se igraju i kako reagiraju u pojedinim situacijama otkriva puno o njihovom karakteru. No ako se mališan voli igrati pištoljima i drugim igračkama koje su po nekim mjerilima previše agresivne, ne morate se brinuti, tvrdi doktorica Alfano, jer čak i nasilne igračke mogu biti dobre, odnosno pomoći djetetu da nauči svoje limite i samokontrolu. Biti nasilan i udarati nekoga sasvim je različito od igre demonstracije nasilja, tvrdi ova stručnjakinja, a djeca instinktivno znaju prepoznati tu razliku i odrediti granice.
Odrasli, a kamoli tek djeca, često ne razumiju važnost igre i to one nesputane, pa nerijetko misle da su brojne izvanškolske aktivnosti na koje upisuju djecu, dobar supstitut za igru. Ali, ne, trening i druga aktivnost vrijeme je koje im netko drugi strukturira, a bezbrižna igra s vršnjacima ili s igračkama potiče maštu, kreativnost, radoznalost i uči ih o životu. I, uistinu, igranje je vježbanje života, jer se kroz igru mogu uživjeti u različite uloge, naučiti rješavati probleme i razmišljati. Često možemo čuti (zar ne, roditelji?!) ‘umjesto da učiš, ti se igra’. Ali dijete koncentrirano i svrsihodno uči jedino kroz igru; ona razvija njegovu motoriku, unapređuje kontakte s drugima i, ne manje važno, pomaže da dijete razumije svoje osjećaje i izgradi osobnost.
Iskustva koja djeca steknu u najranijoj dobi, a najvećim ih dijelom usvajaju upravo kroz igru, dragocjena su. Mala djeca uče kroz istraživanje i promatranje predmeta i događaja iz okoline. Kad dijete pokaže zanimanje za nešto, ono je jako motivirano i tada najviše nauči, što potvrđuje koliko je važno odabrati dobru igračku. Prema mišljenju dr. Kathleen Alfano dobra igračka je ona koja je zanimljiva za igru, jedinstvena, poticajna i s kojom se dijete rado igra, upotrebljava ju na razne načine i nanovo joj se vraća.
Roditelji često griješe pri odabiru jer kupuju igračke koje nisu prilagođene djetetovoj dobi. Time automatski gube primarnu svrhu, a to je da kroz nju i u skladu sa svojim mogućnostima dijete otkriva nove vještine i mogućnosti. Najbolje igračke najčešće su one najjeftinije. Primjerice, običan drveni stalak s obručima definitivno je najkorisnija igračka svakog djetinjstva. Igrajući se većim i manjim kolutovima u boji i slažući ih na stalak (slično je i s kockama ili životinjama koje treba umetnuti na neku podlogu) djeca usvajaju relacije veće-manje, ispod-iznad i sl. te jačaju samopouzdanje kroz uspjeh.
Kako bi uloga igračaka bila još značajnija, važno je igrati se u društvu. Stoga su društvene igre također izvrstan poklon za nadolazeće blagdane. Izvadite društvenu igru na stol, odmaknite se od ekrana i zaronite u svijet zabave. Vidjet ćete koliko će vas to ponovno povezati. Jer, dok svi ‘bulje’ u svoje mobitele, vrijeme koje ste s najmilijima mogli provesti na puno kvalitetniji način, nepovratno je otišlo u prošlost. I ako vam zazvoni mobitel, probajte ga, barem nakratko, zanemariti, jer će u protivnom igračka (koju ste možda i skupo platili) izgubiti smisao.
Fotografije; Pexels i Unsplash