Umjetna inteligencija privukla je ogromnu pozornost proteklih mjeseci, osobito nakon što su se pojavili sustavi koji imaju sposobnost komuniciranja s ljudima i kreiranja različitih jezičnih i vizualnih sadržaja. Od toga hoće li nas umjetna inteligencija zamijeniti u mnogim područjima, preko bojazni da će uništiti ionako slabe komunikacijske vještine te nas još više udaljiti jedne od drugih, do toga kako iskoristiti pozitivne strane i golemi potencijal koji ima u svim segmentima – sve su to ‘vruće’ teme koje prate pojavu AI-a. Teško je predvidjeti brzinu kojom će se razvijati i koja će zanimanja nestati zbog napretka umjetne inteligencije, no predviđa se da su u opasnosti mnoga administrativna zanimanja, ali i prevoditelji, pa i novinari. Stoga nas je zanimalo što to umjetna inteligencija bolje zna od nas i što nam predlaže po pitanju još jedne ‘vruće’ teme svakog proljeća – proljetnog umora.
“Zašto smo u proljeće umorniji?“, bilo je to prvo pitanje koje sam postavila umjetnoj inteligenciji. U svega nekoliko sekundi stigao mi je opširan odgovor:
“Postoji nekoliko razloga zbog kojih se možemo osjećati umornije u proljeće. Jedan od glavnih razloga može biti promjena u dnevnoj rutini i navikama koje se često dogode tijekom proljetnih mjeseci. Produženje dana zbog pomaka na ljetno računanje vremena može utjecati na naš unutarnji sat i poremetiti ritam spavanja, što može dovesti do umora. Također, proljeće može biti vrijeme kada se ljudi vraćaju aktivnostima na otvorenom nakon zime, što može dovesti do umora jer se tijelo prilagođava povećanju fizičke aktivnosti. Drugi razlog može biti sezonska alergija koja se često javlja u proljeće. Alergijska reakcija tijela na pelud, prašinu i druge alergene može uzrokovati umor i smanjiti koncentraciju. Također, proljetni umor može biti posljedica nedostatka vitamina i minerala u tijelu, koji su potrebni za održavanje energije i dobrog raspoloženja. Ovaj nedostatak može se pojaviti zbog promjena u prehrani tijekom zime, nedostatka sunčeve svjetlosti, ili zbog manjka kretanja i boravka na otvorenom“, pojasnio mi je ChatGPT i preporučio zdravu prehranu, dovoljno sna i kretanja kako bi se smanjio osjećaj umora i povećala razina energije. Također, uvijek je važno, kaže, potražiti medicinski savjet ako se umor ne poboljšava ili se javljaju drugi simptomi.
Na pitanje može li mi preporučiti načine kako povećat energiju i biti produktivniji, dobila sam dosta općeniti odgovor, koji sam i sama mogla pretpostaviti. Dovoljno sna (7 do 8 sati noću), redovito vježbanje (30 minuta umjerene vježbe 5 puta tjedno), zdrava prehrana (namirnice bogate hranjivim tvarima), 6 do 8 čaša vode dnevno, više odmora i manje stresa, odgovori su s kojima nisam bila zadovoljna, pa sa krenula dalje s pitanjima.
“Kažeš 30 minuta vježbe pet puta tjedno. Koje bi vježbe preporučila kao najučinkovitije?“, utipkala sam dalje i dobila ovaj odgovor:
“Najučinkovitije vježbe su one koje kombiniraju kardiovaskularni trening, snagu i fleksibilnost“, kaže umjetna inteligencija, koja je kao idealne vježbe za kardiovaskularno zdravlje, sagorijevanje kalorija, snažnije mišiće i povećanje energije predložila trčanje, potom vježbe snage (i to trening s utezima ili vježbe koje koriste vlastitu težinu, poput sklekova, zgibova i čučnjeva), plivanje, brzo hodanje te pilates ili jogu. Iako opet dosta općeniti odgovor, pilates i jogu ChetGPT preporučio je kao izvrsne za smanjenje stresa i poboljšanje mentalnog zdravlja.
Stres je, čini se, postao glavni krivac za sve. Kad god nemamo konkretniji razlog nekog stanja, najlakše je sve pripisati stresu. I, uistinu, stres nas može paralizirati na mnogim područjima, a i dokazano je uzrok mnogih zdravstvenih boljki, stoga sam pitala umjetnu inteligenciju kako smanjiti svakodnevni stres.
Vježba: pomaže u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Meditacija: smiruje um i smanjenje stres.
Duboko disanje: duboko i kontrolirano disanje umiruje tijelo, tjeskobu i stres.
Hobi: bavljenje aktivnostima koje vas veseli i opušta učinkovit će način smanjenja stresa.
Vrijeme za sebe: odvojite vrijeme svakodnevno za sebe kako biste se opustili i napunili baterije.
Povezivanje s drugima: provedite vrijeme s ljudima koji vas podržavaju i koji vas čine sretnima.
Planiranje: tako ćete poboljšati produktivnost, a tako i smanjiti stres.
Zdrava prehrana: poboljšava raspoloženje i smanjuje stres.
San: osigurajte dovoljno sna svake noći kako biste se osjećali manje stresno tijekom dana.
S obzirom da je zdrava prehrana navedena kao jedan od načina kako smanjiti stres, zanimalo me je i to što umjetna inteligencija preporučuje kao idealan dnevni jelovnik za više energije. Postoji, kaže mi moj ‘sugovornik’, mnogo zdravih namirnica koje mogu pomoći u povećanju energije i produktivnosti te preporučuje:
Doručak: kajgana od dvije jaja sa špinatom; integralni tost s avokadom i chia sjemenkama; smoothie s bananom, špinatom, bademovim mlijekom i lanenim sjemenkama.
Ručak: pileća salata s puno zelenog lisnatog povrća, rajčicama, paprikama, avokadom i laganim preljevom od maslinovog ulja i octa; tuna sendvič s integralnim kruhom, humusom i svježim povrćem poput krastavaca i mrkve, quinoa salata s piletinom, grahom, cherry rajčicama i maslinovim uljem; povrtna juha s kvinojom i grahom.
Večera: pečena losos s prilogom od smeđe riže i blitve; piletina na roštilju s prilogom od slanutka i povrća na maslinovom ulju; zapečena tjestenina s povrćem i umakom od rajčice, salata od batata i leće s kozjim sirom i orašastim plodovima.
Najvažnije je, zaključuje umjetna inteligencija, uključiti hranu bogatu vlaknima, proteinima i zdravim mastima te izbjegavati hranu bogatu rafiniranim šećerima i jednostavnim ugljikohidratima. Također, važno je piti dovoljno vode kako bi tijelo ostalo hidratizirano. Sve za ovaj idealan režim prehrane, potražite u gastro trgovinama Arena Centra, ali i u mnogobrojnim restoranima u kojima se, između ostalog, nude zdrave salate, različite smoothie kombinacije, vegetarijanska jela, ali i ostala ponuda za sve koji paze na prehranu ili su na nekom režimu.
Iako su ovi odgovori dosta očekivani i predvidljivi, činjenica je da ‘drže vodu’ i, pridržavamo li ih se, mogu doprinijeti suzbijanju (proljetnog) umora. Ove ‘generalne istine’ su dobrodošle, no znamo iz prakse da uvijek najbolje učimo iz ‘pravih priča’, primjera stvarnih ljudi, koji će nas inspirirati svojim iskustvom. To je ono što umjetna inteligencija nikada neće moći: ispričati priču iz ‘prve ruke’, na emotivan način, kroz konkretne priče. Na pitanje može li mi predložiti neka konkretna imena, ljude koji se dobro nose s proljetnim umorom i upoznati me s njihovom životnom pričom, dobila sam očekivani odgovor: sportaši, ljudi koji rade na otvorenom ili prakticiraju meditaciju, ljudi koji se bave kreativnim aktivnostima u pravilu se dobro nose sa stresom. Ovo posljednje posebno me začudilo, ali u objašnjenju stoji da je razlog tome što glazba, pisanje i sl. oslobađaju od stresa.
Na pitanje tko je dr. Sanja Toljan i što ona kaže o proljetnom umoru, nisam dobila odgovor od umjetne inteligencije. Naime, riječ je o uglednoj liječnici, autorici knjige „Čudesna moć hormona“, s kojom sam kroz svoju novinarsku karijeru nebrojeno puta surađivala. Evo što je ona u jednoj od svojih kolumni rekla o proljetnom umoru.
“Pojam ‘proljetni umor’ već se toliko uvriježio u našem govoru, pa nam se može činiti kako od njega pati većina populacije. Umor uvijek znači neki alarm, neki poremećaj koji zapravo ukazuje na nepravilno rukovanje složenim softverskim mehanizmom koji posjeduje naše ljudsko biće. Da bi priroda u proljeće ponovno započela novi ciklus, trebalo joj je nekoliko zimskih mjeseci regeneracije. I ljudsko biće dio je prirode, poštuje prirodne zakone i živi u skladu s njom. Ako se odmarala priroda, pretpostavljamo da se i čovjek trebao odmarati. Zimi su noći duge, a dani kratki. Što nam to govori? Da zimi trebamo biti manje aktivni, a puno se odmarati. Melatonin, koji se stvara noću, najjači je antioksidans u tijelu. U periodu mirovanja, slabije prehrane i aktivnosti, naše se tijelo odmara, regenerira, antioksidira. I onda odmorno, obnovljeno i osvježeno dočekuje prve proljetne dane. A što radi moderni čovjek? Ne poštuje ni mjesec, ni sunce, ni godišnja doba. Ne poštujemo ni dane u tjednu. Naš sat vrti neprestano; epifza, žlijezda u mozgu koja prati cirkadijarni ritam, odustaje od davanja signala, zamori se, pokvari i onda više ne znamo gdje smo: je li dan, noć, zima… Melatonin, produkt epifize, regulira san i spavanje i mnogi ga izgube već u ranoj mladosti. Kako onda tijelo uopće može znati kada se treba regenerirati? Umjesto da budemo zreliji i pametniji, da korsitimo znanje, mi se ponašamo kao nojevi s glavama u pijesku. Dozvoljavamo da stvari teku mimo nas i da nas uništavaju i razbolijevaju. Proljetni umor zahvaća ljude koji su preko zime bili preaktivni, zbog čega su buđenje prirode dočekali bolesni i bez vitalne energije. Kako vam se to iduće godine ne bi dogodilo, obuzdate svoj ‘neprirodni instinkt’ i stil života’, savjetuje ova stručnjakinja.
Jutarnja energija je ogromna i nju prati ogromna potreba za hranom. Stoga dr. Sanja Toljan savjetuje da za doručak pojedemo veliku porciju hrane, proteina, ulja, povrća, sa minimalno žitarica, i osjećat ćete se kraljevski.
Nadalje, radite maksimalno efikasno do 12 sati i nastojite sve zadatke obaviti do tada. U tom periodu tijelo je najspremnije za sve zadatke.
Poslijepodne nemojte spavati, umjesto toga prošćite ili odaberite neku laganu fizičku aktivnost.
Pođite na spavanje čim osjetite da ste umorni, vaše tijelo daje vam znak da je umorno – poslušajte ga. Nema veze ako je ‘još rano’. Kao idealno vrijeme za spavanje ona preporučuje od 22 sata do 6 ujutro. Tako ćete osnažiti melatonin i ujutro, kada se prirodno i spontano probudite, bit ćete puni energije.
Neka svatko sam procijeni koji su mu savjeti bolji i zanimljiviji!
Fotografije: Pexeles