Mentalno zdravlje univerzalno je ljudsko pravo – tako glasi slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji se svake godine obilježava 10. listopada. Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dakle, biti mentalno zdrav ne znači da baš nikada nećemo osjećati tugu, ljutnju ili neku drugu negativnu emociju, ali podrazumijeva da nam ona neće remetiti normalno funkcioniranje te da ćemo, unatoč tome, imati osjećaj vlastite vrijednosti, sposobnost rasta i održavanja kvalitetnih međuljudskih odnosa.
U kontekstu ljudskih prava, koja su dominantna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana, mentalno zdravlje je pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu skrb te pravo na slobodu, neovisnost i uključenost u zajednicu. Iako psihičko zdravstveno stanje ne bi smjelo biti razlog za uskraćivanje ljudskih prava, činjenica je da su u cijelom svijetu ljudi s psihičkim problemima još uvijek diskriminirani i isključuje ih se iz života zajednice, a mnogi još uvijek nemaju ni adekvatan pristup zdravstvenoj skrbi.
Čak 122 milijuna ljudi u Europi zahvaćeno je nekom od mentalnih bolesti, pri čemu je depresija, od koje pati 44 milijuna Europljana, na samom vrhu. U Hrvatskoj je depresija dominantna u srednjoj i starijoj životnoj dobi, a posljednje vrijeme među 20% Hrvata koji se s njom bore, sve je više mladih ljudi. Iako danas u puno manjem obliku nego prije 20-ak godina, stigma je još uvijek prisutna u društvu, pa se nerijetko percipira da su mentalne bolesti znak slabosti, a ne bolest kao i svaka druga koja se uspješno liječi – i to u visokom postotku, većem od 80%.
No ono što za sigurno nije u dovoljnom fokusu javnosti je činjenica da, osim bazične bolesti, osobe s dijagnozom mentalnih bolesti često boluju i od komorbiditeta i multimorbiditeta (uz osnovnu bolest oboljeli pati još od nekoliko tjelesnih bolesti) raznih psihijatrijskih i tjelesnih bolest. Komorbiditeti i lošija kvaliteta života povezani su s smanjenom brigom za tjelesno zdravlje u odnosu na opću populaciju, nuspojavama uzimanja psihofarmaka i načinom života (sjedeći stil života, manjak aktivnosti, nezdrava prehrana, pušenje). Upravo je ova tema – kako unaprijediti život oboljelih i općenito mentalno zdravlje u svijetu – u središtu Akcijskog plana 2023.-2026. Svjetske psihijatrijske udruge (WPA).
Prof. dr. Igor Filipčić, predstojnik zagrebačke Klinike za psihijatriju Sv. Ivan i predsjednik zone 15 zemalja Centralne Europe pri WPA-u, kaže kako je istraživanje njegove klinike pokazalo da pacijenti s mentalnim bolestima žive 15 godina kraće od hrvatskog prosjeka.
“Često se događa da se bolest skriva ili zanemaruje, da se simptomi ne prepoznaju na vrijeme i sl., zbog čega se osobe s mentalnim poteškoćama izoliraju, manje kreću, nezdravo hrane, što dovodi i do fizičkih tegoba u vidu hipertenzije, pretilosti, metaboličkog sindroma, i na kraju iznenadnih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda). Sustav i društvo jednostavno nisu dovoljno senzibilizirani kad su u pitanju ovi pacijenti ili su usmjereni samo na liječenje primarnog problema“, kaže prof. Filipčić, naglašavajući tjelesnu aktivnost kao jedan od ključnih parametara. Stoga su u Klinici Sv. Ivan prije nekoliko godina uredili teretanu za svoje pacijente, što se pokazalo kao pun pogodak.
“Najvažnija je edukacija, kako samih pacijenata, tako i njihovih obitelji i društva u cjelini kako bi se na vrijeme prepoznali tjelesni simptomi koji prate bolest. Također, naglasak treba biti na individualnoj psihoterapiji, ali i individualnoj farmakologiji, te mjerama rane intervencije i prevencije oboljelih od psihičkih bolesti. Cilj je pronaći terapiju koja je u najmanjim količinama najefikasnija, odnosno koja neće izazvati nuspojave; važno je da oboljeli ostanu aktivni u svakom smislu, na poslu, unutar obitelji, da se ne otuđe…“, savjetuje prof. Filipčić, napominjući kako je otuđenost čest okidač za suicidalno ponašanje i pokušaje. Naime, u Hrvatskoj se, upozorava prof. Filipčić, godišnje ubije oko 700 osoba , što je alarmantno (svaki dan dvoje!), što je dvostruko više nego što ih pogine u prometnim nesrećama. Izuzetno je važno da se oboljela osoba uvijek, a posebno u krizi, ima kome obratiti za pomoć, zbog čega je neophodno educirati društvo i pomoći osobama u hitnim stanjima, a za što nam je potrebno donijeti Nacionalni program za prevenciju suicida.
“U svakodnevnoj kliničkoj praksi jedan od najvećih problema je suradljivost pacijenta, jer osobe s mentalnim bolestima prerano prestaju uzimati lijekove pa se epizoda bolesti vraća i ponavlja, dok se bolest s pravilnom i dovoljno dugim uzimanjem terapije može držati pod kontrolom, pa oboljeli mogu normalno funkcionirati u obitelji, na poslu i svakodnevnim aktivnostima. Danas je, upravo zahvaljujući suvremenim metodama liječenja, puno manji broj kroničnih pacijenata“, kaže prof. Filipčić te savjetuje ljudima da pokušaju naći unutarnji mir i malo vremena za sebe.
“Život je užasno kratak, pa se često dogodi da je ljudima žao što su propustili neke stvari. Nije to uvijek lako postići; puno je lakše reći, ali pokušajte iskoristiti svaki trenutak, upoznajte sebe, saznajte što vas veseli, koja je vaša zona ugode… Često mislimo na druge, a sebe stavljamo u drugi plan. I, ne manje važno, svako pretjerivanje, primjerice u sredstvima ovisnosti, alkoholu, dovodi do problema. Najvažnije je postići životnu harmoniju i razviti empatiju koja je neophodna za zdravo i normalno funkcioniranje“, savjetuje prof. Filipčić, upozoravajući na još jedna veliki problem i to među mladima – moderne droge. Riječ je o supstancama koje su nedovoljno istražene i koje su značajno snažnije od standardnih, a u vrlo kratkom vremenu mogu u potpunosti poremetiti mladu osobu i dovesti do najtežih psihičkih poremećaja kao što je psihoza.
U Hrvatskoj se zbog mentalnih poremećaja godišnje hospitalizira do 2000 osoba mlađih od 19 godina. Poremećaji hranjenja, depresivnost, anksiozna ponašanja…, najčešći su razlozi hospitalizacije. Procjenjuje se da u našoj zemlji čak 20% djece i mladih ima mentalnih poteškoća, a samo 20% njih dobije adekvatnu pomoć. Čak polovica mentalno oboljele djece i mladih taj je poremećaj dobilo već u 14. godini života. Droga i alkohol najčešći su rizični čimbenici koji mlade dovode do psihijatrijskih klinika – Hrvatska je na vrhu Europe po konzumiranju alkohola i cigareta među mladima, a u registru ovisnosti je oko 450 osoba mlađih od 19 godina! No u posljednje vrijeme raste i broj novih ovisnika – onih o Internetu. Na ove podatke već neko vrijeme upozoravaju stručnjaci koji se bave mentalnim zdravljem mladih. I Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je ovisnost o video igricama mentalnom bolešću. Procjenjuje se da u ovom trenutku u Hrvatskoj ima najmanje 50 do 100 tisuća djece i mladih ovisnih o igricama i drugim oblicima zabave putem mobitela i tableta!
U društvu još uvijek vlada mišljenje kako su mentalne bolesti znak slabosti, pa mnogi zbog srama i stigme šute o svojim problemima. Međutim, patnja u tišini samo će produbiti problem; neizmjerno je važno što prije potražiti stručnu pomoć. Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) postoji 10 ključnih koraka koje svatko od nas može dodatno poduzeti kako bi unaprijedio zdravlje. Savjeti su vrlo jednostavni, no ljepota života upravo je u tome da znamo cijeniti male stvari te da u svakom danu pronađemo nešto na čemu ćemo biti zahvalni. Puno malih ‘srećica’ stvara mozaik lijepog života, kojem svi težimo.
Izgradite samopouzdanje!
Prepoznajte i prihvatite svoje vrline i slabosti te na njima gradite svoje samopouzdanje.
Hranite se zdravo, budite aktivni!
Pravilna prehrana i tjelesna aktivnost (šetnja, vježbanje…) pomoći će vam da smanjite stres i uživate u životu.
Pronađite vrijeme za sebe!
Opustite se uz muziku, čitanje, meditiranje ili bilo što u čemu uživate.
Odvojite vrijeme za obitelj i prijatelje!
Ne budite sami. Njegujte odnose u obitelji, družite se s prijateljima. Obiteljska i prijateljska podrška važna je pogotovo u teškim trenutcima.
Pružite i prihvatite pomoć!
Svatko treba pomoć s vremena na vrijeme.
Uključite se!
Uključivanje u zajednicu i dobrovoljni rad daje osjećaj svrsishodnosti i zadovoljstva; jača samopoštovanje.
Naučite prevladati stres!
Svakodnevni stres ne može se izbjeći. Naučite prevladati stres kako se ne bi odrazio na vaše mentalno zdravlje.
Pronađite podršku u sličnima!
Podijelite probleme s drugima koji su imali slična iskustva. To će vam pomoći u pronalaženju rješenja i nećete se osjećati izolirano.
Naučite nove vještine!
Stjecanje novih znanja i vještina povećava samopouzanje.
Upoznajte se!
Što vas stvarno čini sretnima, što možete promijeniti, a što ne. Prihvatite samog sebe.
Maja Prović: “Živjeti svjesno, a ne stresno”, Hoću knjigu (ova knjiga naučit će vas da budete u miru sa sobom, koristeći svoje supermoći u svjesnosti sadašnjeg); dr. Joe Dispenza: “Stvorite novo ja” (ova knjiga naučit će vas da postanete tvorac svoje sudbine. Sve što jesmo moguće je mijenjati, ali trebamo se fokusirati na ono što istinski želimo.), bio & bio
Fotografije: Pexels