Lookbook stav by Aleksandra Orlić: No glitter debata ili trebaju li svijetu uopće šljokice?

18. sij 2024

Lookbook stav je rubrika u kojoj svakog mjeseca ugošćavamo eminentne domaće autore s područja lifestyla

Otkada je Europska unija u listopadu 2023. godine zabranila šljokice te predložila da se mikroplastika zamijeni biorazgradivim glitterom na društvenim mrežama se vode ozbiljne debate – hoće li šljokice uskoro postati ekskluzivna luksuzna roba, je li možda došlo vrijeme da se zadovoljimo samo glitter filterima te čemu zapravo služi sav taj lažni sjaj?

Kada sam se početkom novog tisućljeća zaposlila u jednoj medijskoj kući prijateljica s kojom sam studirala povijest umjetnosti mi je na kavi rekla – “Mislila sam da ćeš ostati u struci, ali što kada je tebe uvijek privlačio svijet šljokica.” Ne sjećam se da sam toj rečenici pridavala neki veliki značaj, znam samo da mi je kroz glavu nakratko sijevnula slika Tajči na Eurosongu koja na šljaštećoj pozornici pjeva ‘Hajde da ludujemo’, a onda je isto tako brzo nestala u mračnim vodama podsvijesti, gdje se očito do besvijesti zabavljala s pjesmama grupe ABBA koje su treštale s kućnog gramofona dok sam bila dijete. Uostalom, tko se još danas zamara takvim pitanjima kada su granice između tzv. visoke i niske kulture već odavno zamagljene, a šljokice su još davnih dana ušle u svijet umjetnosti i postale povijest.

Sumnjivi svijet šljokica

Tko zna, možda bi to pitanje i danas lješkarilo u nekom trajnom glitter svijetu, koji je sudeći po izjavama dežurnih hejtera smješten negdje između prvog i drugo kruga pakla, a kakvom navodno naginju svi sanjari, neodlučni, sumnjivi umjetnici, estrada, showmeni te naposljetku svi prevaranti ovog svijeta, e da Europska unija nije krajem listopada donijela strogi zakon koji kaže da je šljokicama odzvonilo jer mikročestice plastike ozbiljno ugrožavaju zdravlje planeta. A da stvar bude ozbiljnija, na oglasnoj ploči diljem svijeta istaknuti su i deadlineovi s točnim datumima do kada proizvođači imaju fore štetnu plastiku zamijeniti biorazgradivim šljokicama.

Dilema zvana – Ili idu ove šljokice ili idemo mi!

Nema što, odluka je bila vrlo jasna jer nakon što se svijet riješio plastičnih slamčica na red su došle i šljokice, a dilema bi se najbolje mogla opisati čuvenom parafrazom Oscara Wildea na samrti – “Ili idu ove šljokice ili idemo mi!” No prije nego li zauzmem kakav stav, morala sam se pitati – imam li ja uopće neko mišljenje o šljokicama? Ili su mi one možda naprosto u krvi, kako kaže moja prijateljica, pa ih više uopće i ne primjećujem. I čemu zapravo služi sav taj lažni sjaj? Da si sami bacimo malo lažne i svjetlucave prašine u oči pa da si olakšamo svakodnevicu, ili? I ne manje bitno – koliko sam i sama sudjelovala u tom slatkom zavaravanju?

Inspekcija za šljokice

Uostalom, da mi danas na vrata stana bane kakva inspekcija za šljokice, malo toga bi pronašla u mojim ormarima – jednu predivnu haljinu Aleksandre Dojčinović koja sva u šljokicama priziva vremena ludih dvadesetih, a koju sam nosila u sklopu Dove kampanje o stvarnoj ljepoti, par topova u boji starog zlata i zagasitih duginih boja, Swarovski samoljepive svjetleće perlice kojima možete oblikovati naušnice, tetovaže, ukrase za kapke, Lagerfeldova kolekcija glitter lakova za nokte…

No, ako bi netko podvrgnuo psihološkim testiranjima, izgleda da bih istog trena bila pritvorena, jer inspekcija bi vrlo brzo otkrila da mi se unutarnji svijet kupa u ljeskavim slikama kojima sam naginjala – od radova Yayoi Kusame (‘Infinity Mirror’) i njujorške umjetnice Leah Schrager (‘Glitter Peach) u Historyju preko spotova Sophie Ellis-Bextor do rođendanskih fotki na drag queen zabavama. Ili kako bi rekli Instagram aforizmi – “S obje noge čvrsto stojim u glitteru”. No kako stvari stoje, izgleda da nisam usamljena u toj kroničnoj težnji za lažnim sjajem.

Dopustite svim Djevojčicama sa žigicama da uđu

Jer otkada je davne 1934. američki mehaničar Henry Ruschmann izrezao male čestice iz premazanih plastičnih folija te dobio ono što danas znamo kao glitter – quasi luksuz je svima postao dostupan. A to znači da nismo više trebali čeznutljivo gledati tuđa bogatstva kroz prozore kao kakva promrzla Djevojčica sa žigicama ili ako želite nešto glamurozniju sliku, molimo da ubacite sliku Audrey Hepburn ispred Tiffanyja. Dovoljno je bilo nabaviti koji jeftini šljašteći predmet, nabaciti Raybanke i granica između skupocjenog dragog kamenja i jeftine bižuterije je bila manje više prikrivena.

Uostalom, ne moramo se sada previše opravdavati jer smo ove zime poludjeli za Pacco Rabanne haljinama koje su postale dostupne zahvaljujući H&M suradnji jer svjetlucanje nam je naprosto upisano u genetski kod. Naime, naša drevna fascinacija svjetlucanjem navodno vuče podrijetlo od naših predaka koji su uvijek s posebnom pozornošću zastajali ispred slika ljeskanja, jer su one značile samo jedno – u blizini ima vode, kažu evolucijski biolozi. Čitaj, život će nam biti bolji.

H&M x Pacco Rabanne

 

Dekodirajmo šljokice

No, izgleda da se s vremenom ipak dogodio neki bug u kodiranju umjetnog svjetlucanja o čemu je prvi ozbiljno progovorio američki umjetnik Devan Shimoyama kada je 2021. izložio seriju radova prepunu glittera nazvanu ‘All the Rage’, neku vrstu apela protiv mržnje usmjerene prema homoseksualcima i ženama. A kao da glitter već nije bio dovoljno krivo kodiran i osuđivan kao trivijalan i lažan, sada se našao i u vrtlogu rasprava na društvenom mrežama gdje se vode žestoke bitke oko naizgled najbespotrebnije stvari na svijetu.

Koliko biste platili za običan privid?

Kao da nam život ovisi o postojanju šljokica. Ili je bolje reći, o njihovoj cijeni. Iako, ne treba zaboraviti da EU nije zabranila glitter već samo mikroplastiku. Takozvani “bio-glitter” može, primjerice, sadržavati biljnu celuloznu foliju, minerale iz poludragog kamenja i šelak. No to zapravo znači samo jedno – da će se šljokice lagano udaljiti iz porodice bižuterije te lagano približiti luksuznijoj robi pa kada se sve zbroji i oduzme pitanje glasi – hoćemo li imati love za opciju koja bi u sebi pomirila dvije krajnosti – i svijet zabave i zdravlje planeta, pitaju se zacijelo sada i oni kojima šljokice oduvijek idu na živce.

Ispitivanje i presuda

Naime, kada se krajem 2023. godine vodio izbor oko riječi koje su obilježile proteklu godinu ispalo je da su čitatelji brojnih portala odabrali pojam ‘rizz’, a koji označava karizmu, ali i neku vrstu ružičastih naočala kroz koje iskrivljeno gledamo na svijet. A kada su u Pantone Institutu morali odabrati boju koja će obilježiti 2024. godinu – izbor je pao na nježnu pastelnu nijansu Peach Fuzz, a koja nije ništa drugo nego vrsta bijega iz okrutne stvarnosti. A kada je riječ o glitteru…

Hvala, ali nemamo više pitanja. Oscar Wilde je otpušten kao odvjetnik, a mi smo se odlučili sami braniti. I ne zaboravite nam samo javiti kolika je cijena bio-glittera, jer kako kaže grupa ABBA ‘The Winner Takes It All’.

Foto: Goran Čižmešija, Sanja Agić, Pexels, H&M