Što ako biste mogli uzeti tabletu koja poboljšava vašu produktivnost na poslu i zbog koje se odlično osjećate? I još je besplatna? Takva tableta, naravno, ne postoji, ali znanost sugerira da postoji najbolja alternativa: spavanje. Sve više dokaza ukazuje na to da dobar san ozbiljno povećava produktivnost. San je izuzetno važan jer se tijekom spavanja luči hormon rasta neophodan za obnovu stanica, kao i hormon odgovoran za obrambene funkcije našeg organizma. Živčane stanice u kori mozga odmaraju se jedino dok spavamo; san utječe na osjećaj zadovoljstva, koncentraciju, tjelesnu težinu… Brojni su razlozi zbog kojih se javljaju problemi sa spavanjem, a posljednje vrijeme sve češće se spominje preopterećenost poslom kao najčešći pokretač lošeg sna. Mnogi od nas ne spavaju dovoljno jer previše rade. I ne radimo učinkovito jer ne spavamo dovoljno. Zvuči kao začarani krug?
Stres, prehrana, bolesti, lijekovi, higijena spavanja, brige.., o svemu tome ovisi kako ćemo spavati i u kakvom ćemo se stanju probuditi iduće jutro. Potrebe za snom mijenjaju se tijekom života. Bebe u prosjeku spavaju 17 sati, djeca 10, dok bi odrasloj osobi trebalo biti dovoljno sedam sati sna tijekom noći. Nesanica je najčešći poremećaj spavanja i ona spada u skupinu poremećaja uspavljivanja i održavanja spavanja, no postoje još i poremećaji održavanja dnevne budnosti ili hipersomnija, tj. pretjerana pospanost, koja je, osim za bolesnika, neugodna za okolinu, jer osoba ‘u krizi’ može zaspati bilo gdje, pa čak i na sastanku ili za volanom. Treći je poremećaj rasporeda budnosti spavanja, poznatiji kao jet-lag sindrom, koji se javlja zbog putovanja kroz više vremenskih zona. Posljednje vrijeme sve češće spominje se preopterećenost poslom kao najčešći pokretač lošeg sna.
U našoj kulturi definitivno postoji kriza spavanja. Naime, mnogi ljudi gledaju na san kao na gubitak vremena za uživanje ili obavljanje ‘korisnijih’ stvari. Ironično, kad su neispavani, manje uživaju u danu i toliko su neusredotočeni da puno sporije obavljaju stvari. Drugim riječima, bez kvalitetnog sna su neučinkoviti.
Gledajući unatrag, brojne studije dokazale su da je pušenje nezdravo, pa pušimo manje nego prije; istraživanja su pokazala i dobrobiti tjelovježbe, pa smo masovno počeli vježbati; no kad je u pitanju spavanje, tu i dalje mislimo da je san precijenjen. Nedavno istraživanje na 1000 odraslih pratilo je produktivnost te količinu i kvalitetu sna. Zaključak je bio jasan: manjak sna povezan je sa smanjenom radnom produktivnošću. Jedan od najvećih razloga zašto ljudi ne spavaju taj je što osjećaju da imaju previše posla ili zato što su pod stresom zbog onoga na čemu trebaju raditi. Dakle, ne radimo dovoljno jer smo neispavani i ne spavamo jer smo preopterečeni.
Iako stručnjaci preporučuju osam sati sna, još je važnija kvaliteta, od kvantitete sna, a nju određuju brojni čimbenici i može ju biti puno teže procijeniti nego ukupan broj sati spavanja. Dakle, kako možemo unaprijediti kvalitetu svog sna? Proteklih nekoliko godina svjedočimo porastu korištenja tehnologija, tj. različitih ‘ekrana’ koji emitiraju plavo svjetlo i remete san. Plava svjetlost posebno može poremetiti cirkadijalni ritam i regulaciju melatonina (hormona spavanja).
Mnogi ljudi očekuju da se spavanje samo dogodi – u stvarnosti se morate pripremiti za to. Ovaj korak je vjerojatno najvažniji. Ti neki rituali koje prakticirate signalizirat će vašem tijelu da je vrijeme za opuštanje. Primjerice, možete ugasiti svjetla u kući sat vremena prije spavanja ili barem upaliti prigušeno svjetlo; odjenuti se u pidžamu; čitati knjigu (ne odgovarajte na mailove u 23 sata; koliko god mislite da ćete si olakšati stvari sutra na poslu, dugoročno štetite svojoj produktivnosti!)… I, ne manje važno, ugljikohidrati vas mogu držati budnima i negativno utjecati na kvalitetu sna, a alkohol se u krvi metabolizira u ugljikohidrate. Dakle, bez ugljikohidrata i alkohola prije spavanja.
