Sljedeći put ipak detaljnije čitajte. Važno je pridržavati se rokova trajanja, no nisu sve oznake na hrani iste – važno je pogledati navodi li se uz navedeni datum „upotrijebiti do“ ili „najbolje upotrijebiti do“. Čitanje i razumijevanje oznaka na hrani nužno je ne bismo li s jedne strane pravilno odabrali kod kupnje hrane, a s druge strane smanjili bacanje hrane.
Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje baci između 380.000 i 400.000 tona hrane, međutim posebno brine podatak da se više od 50 posto hrane baci upravo u kućanstvima. Razlozi su različiti – od onih koji se tiču lošeg planiranja prilikom kupnje, preko pripreme preobilnih obroka, pa do isteka rokova trajnosti ili jednostavno nerazumijevanja istih. Najviše se baci upravo one hrane koja ima rokove trajnosti „upotrijebiti do“, a potom i voća i povrća te pekarskih proizvoda.
Razlika između navoda „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“
Rok trajnosti na hrani označava se na dva načina, navodom „upotrijebiti do” ili „najbolje upotrijebiti do“. Puno potrošača smatra da su ova dva navoda ista te iz tog razloga polovina hrane kupljene u supermarketima završi u smeću, iako je jestiva.
Navod „upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane. Riječ je o uputi da se hrana može upotrijebiti do određenog datuma, nakon čega ona više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Takvu oznaku uglavnom možete pronaći na osjetljivijim ili mikrobiološki brže kvarljivim namirnicama poput svježeg mlijeka, jogurta, mesa, ribe, jaja i dr.
„Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane. Ako se držite uputa za čuvanje, hrana će biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma „najbolje upotrijebiti do“, no možda neće imati jednak okus ili teksturu. Oznaku „najbolje upotrijebiti do” vidjet ćete na manje kvarljivoj hrani koja ima dulji rok trajnosti poput tjestenine, brašna, bezalkoholnih pića, biljnih ulja, konzervirane hrane i sl.
Uz bolje planiranje do smanjenja bacanja hrane
Osim razlikovanja oznaka na hrani „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“ koje smo vam detaljno pojasnili, evo još nekoliko korisnih savjeta koji vam mogu pomoći da smanjite bacanje hrane:
- Prije odlaska u kupnju uvijek provjerite zalihe namirnica kako ih ne biste gomilali i na kraju bacali.
- Planirajte jelovnik i kupujte one namirnice koje vam za njega trebaju.
- Pokušajte barem jednom tjedno organizirati namirnice u kućanstvu.
- Nadohvat ruke u hladnjaku i smočnici stavite namirnice koje su već otvorene ili kojima se bliži rok trajanja.
- Idealna temperatura hladnjaka je od 3 do 5 °C. Provjerite je tako da stavite termometar uz stražnji zid blizu motora hladnjaka.
- U hladnjaku mliječni proizvodi stoje na gornjoj, sirovo meso na donjoj polici kako ne bi kapalo po ostaloj hrani, a voće i povrće u ladici na dnu (izuzev onog koje se drži izvan hladnjaka poput krumpira, luka, banana, citrusa i dr.). Pritom voće i povrće nemojte držati zajedno. Jajima je mjesto izvan kartonske kutije, najbolje u vratima hladnjaka.
- Ne pretrpavajte hladnjak jer smanjujete protok zraka koji je važan za održavanje adekvatne temperature.
Više o ovoj temi, kao i druge informacije o hrani sigurnoj za konzumaciju pronađite na edukativnoj stranici kampanje EU bira sigurnu hranu koju provode Europska agencija za sigurnost hrane i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, a podržava je i Arena Centar.