Toliko je znanstvenih studija napisano o imunitetu, ali još nitko sa sigurnošću ne može objasniti što se to dogodi u trenutku kad naš obrambeni sustav ‘kapitulira‘, odnosno zašto smo nekada osjetljivi na sve i svašta, a već vrlo brzo osjećamo se dovoljno snažnima i spremnima odoljeti svim izazovima. Kažu da je naš način života ključ zdravog imuniteta, no – s druge strane – postoje i oni ljudi koji paze što i kad jedu, redovito vježbanju, ne puše, spavaju dovoljno i sl., ali su, primjerice, stalno prehlađeni ili su skloni alergijama. Na portalu Harvard Health znanstvenici su iznijeli nekoliko istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u obzir kako bismo bili zdraviji. Neke, poput prirodnog procesa starenja, koji smanjuje naše imunološke reakcije, ne možemo u potpunosti kontrolirati, no zato se možemo hraniti tako da pomognemo imunitetu, uzimati ciljane dodatke prehrani, biti aktivni, kvalitetno spavati, pa čak i utjecati na sveprisutni stres. Doduše, ne možemo buno postići samo ako sebi kažemo kako nećemo dozvoliti stresu da nas ‘dira’, ali možemo, primjerice, naučiti kako ga brzo otpustiti kad se dogodi.
Utopli se, jedi zdravo, odmaraj se, uzimaj vitamine…, toliko jednostavno zvuči ta ‘filozofija’ zdravog življenja, no loša je vijest da postoji ono nešto zbog čega će ovaj koncept, htjeli ili ne htjeli, izvući deblji kraj. Starenje! Neke stvari jednostavno ne možemo spriječiti, ali možemo učiniti sve da se dogode kasnije. Sposobnost naše imunološke reakcije starenjem se smanjuje i to je činjenica, što djelomično objašnjava zašto je pojavnost infekcija (pa i malignih bolesti) češća u starijoj dobi. Taj povećan rizik povezan je sa smanjenjem proizvodnje T stanica ili T limfocita koje, uz B stanice ili B limfocite, imaju ključnu ulogu u specifičnoj staničnoj imunosti. Je li to smanjenje funkcije timusa presudno kod pada imuniteta ili i još neke druge promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni znanstvenicima. Druga je teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica. Kako se pad imuniteta, ipak, događa i kod sasvim male djece, koja još nisu ‘potrošila’ zalihe T stanica, kao i kod ljudi u najproduktivnijoj dobi (kad adrenalin često ne dozvoljava da smo bolesni!), mora postojati ‘to nešto’ što, ipak, čini razliku i zbog čega su neki stalno bolesni, a drugi uvijek ‘zdravi ‘ko dren’.
Prehrana u službi snažnog imuniteta
Raznolika i zdrava prehrana koja obiluje voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama ključna je za zdravlje. Svi znamo da je važno uzimati vitamin C kako bismo prevenirali bolest i brže se oporavili kad se razbolimo, no mnogi zaboravljaju kako su za snažan imunitet najvažnija – zdrava crijeva. Naime, 70% stanica imunološkog sustava nalazi u crijevima, pa je održavanje dobrog zdravlja crijeva prva linija obrane od virusa i bakterija. Fermentirana hrana poput kiselog kupusa izvrsna je namirnica jer sadrži korisne bakterije koje potiču uravnoteženiji mikrobiom i podržavaju bolji imunitet. Podršku imunitetu pruži će i, primjerice, đumbir, čili, češnjak…, koji su poznati po antivirusnom učinku. I ovaj z recept u kockicama praktičan je ‘booster’ imuniteta.
Imunitet u kockicama
Sastojci: 1 naribana mrkva, 1/2 limuna, 1 naranča, nasjeckana na komadiće, 2 cm sirovog đumbira, 1/3 šalice meda, 1 žličica mljevene kurkume, 1 žličica crnog papra, 3 šalice vode
Priprema: stavite sve sastojke u blender. Miješajte oko dvije minute ili dok ne dobijete glatku smjesu. Ako je smjesa rijetka, možete ju procijediti do željene gustoće. Prebacite u posudu za led i zamrznite preko noći. U ovom boosteru možete uživati na više načina, a naš je prijedlog da kockice prelijete vrućom vodom i popijete ili da ih dodate u smoothie.
Zašto smo zimi bolesniji?
Većina znanstvenika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju bakterija.
A što seks ima s tim?!
Baš kao i zdrava prehrana, tjelovježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i zdravom imunosnom sustavu. Tjelovježba potiče i cirkulaciju, što omogućava stanicama imunosnog sustava slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje svoje funkcije. Biti aktivan znači i biti učinkovitiji u borbi protiv stresa, tog razarača imunosnog sustava. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa.
I seks nam, zapravo, može pomoći u sprječavanju bolesti i održavanju vaše kondicije zahvaljujući brojnim hormonima koje tijelo luči tijekom seksa, a koji nas oslobađaju od stresa, prije svega dopamin i oksitocin. Osim što oslobađa ove moćne neurotransmitere, seks također smanjuje količinu kortizola u tijelu; koji se povezuju s oslabljenim imunitetom. Seks je, osim toga, izvrstan čimbenik dobrog sna, koji je sam po sebi ključan za imunitet.
Kada spavate, vaš imunološki sustav otpušta protuupalne citokine, koji kontroliraju proizvodnju i aktivnost drugih stanica imunološkog sustava i krvnih stanica. Suprotno tome, kad ne spavamo kako treba, odnosno kada su naši prirodni cirkadijalni ritmovi poremećeni, a kvaliteta ili trajanje sna smanjeni, pokreće se previše upalnih citokina, što rezultira pojačanim upalama zbog kojih se imunosni sustav nije u stanju boriti s virusima i bakterijama.
