Iako će većina ljudi reći kako je vrijeme božićnih blagdana najljepše doba godine, istina je da ono može biti poprilično izazovno, posebice za ljude koji se osjećaju usamljeno ili proživljavaju teške trenutke zbog doživljenih gubitaka. Naglašene ugodne emocije i ‘overdoze’ srećom tijekom božićnih blagdana može biti u suprotnosti s neskladom kojeg osoba osjeća u sebi, pa je sve je više ljudi koji u ovo doba godine pate od predblagdanskog bluesa. No OK je ne biti OK, tvrde psiholozi i sugeriraju da je najvažnije okružiti se ljudima, biti prisutan u trenutku te shvatiti kako sve ne mora biti savršeno.
‘Za neke ljude božićni praznici su stresni, bilo zato što su usamljeni, ili su financijski opterećujući, ili zato što provođenje vremena s rodbinom za neke nije lako iskustvo’, kaže Emma Seppälä , psihologinja i znanstvena direktorica Stanfordovog Centra za istraživanje suosjećanja i altruizma. Kada se nađete u tim trenucima, osjećaji stresa i tjeskobe aktiviraju reakciju ‘bori se ili bježi’, objašnjava ova stručnjakinja, naglašavajući kako to može biti razlog zašto su neki ljudi skloni bježati (metaforički) u prekomjernu konzumaciju alkohola ili hrane.
Stres smanjuje našu sposobnost stvarnog empatijskog povezivanja s drugima. Kao posljedica toga, možemo biti s drugima, ali zapravo ne stvarati nikakve značajne veze. To je razlog zašto se neki osjećaju usamljeno, razdražljivo ili čak tužno u gomili. Kako biste pobijedili (blagdanski) stres Seppälä preporučuje tri ključne stvari – sjetite se na čemu ste zahvalni, smanjite aktivnosti na društvenim mrežama i pronađite sreću pomažući drugima.
Jednostavno promišljanje o tome na čemu smo zahvalni otklanja mrzovolju, nezadovoljstvo, frustracije, negativne misli… Dakle, ako smo zahvalni, imamo više šanse biti sretni.
Kad smo pod stresom, fokusiramo se na sve što ne valja, zaboravljajući sve pozitivne stvari koje su se dogodile. Istraživanja pokazuju da nam se svaki dan događa tri puta više pozitivnih stvari nego negativnih. Prisjećanje na te pozitivne trenutke i na stvari zbog kojih se osjećate dobro, povećava vašu sreću, odnose i zdravlje, a zauzvrat smanjuje stres.
Bilo da se okupljate s obitelji i prijateljima ili odmarate na kauču sa svojom mačkom, potpuno uživajte u trenucima. Život na društvenim mrežama nije realno prikazan i stalno ‘zavirivanje’ u tuđe živote moglo bi vas navesti da pomislite kako svi žive uzbudljivije od vas. I u Zagrebačkom psihološkom društvu slažu se kako je mudro zaboraviti na Instagram, TikTok i ostale društvene mreže.
‘Pretjerano stavljanje naglaska na blagostanje i kreiranje idealnih slika blagdana daleko je od mnogih realnih blagdanskih svakodnevica. Kada govorimo o aktivnostima na društvenim mrežama, važno je zapamtiti kako istraživanja pokazuju da na njima uglavnom nailazimo na pozitivne objave jer ljudi imaju tendenciju predstaviti najbolje od sebe pri čemu je ovaj trend najprimjetniji na Instagramu vjerojatno zbog toga što je sama mreža fokusirana na fotografije i njeguje kulturu „uljepšavanja” scena iz naših života. Nekritička usporedba vlastita života i nečijeg profila na društvenim mrežama, može predstavljati dodatnu ugrozu za mentalno zdravlje jer produbljuje vjerovanje kako je svima drugima dobro, a samo nama loše što može povećavati osjećaj usamljenosti i depresivnosti, posebice u vrijeme blagdana koje naglaska stavlja na sreću, harmoniju i sklad’, pojašnjavaju na internetskim stranicama Zagrebačkog psihološkog društva.
Kad se osjećamo tjeskobno, vjerojatnije je da ćemo razmišljati o sebi. Kao posljedica toga je to što nismo sposobni pogledati iz perspektive drugih ljudi i što se ne povezujemo na pravi način. Služiti i pomagati drugima daje nam osjećaj smisla i svrhe, stoga bi mudar savjet bio – usredotočite se na druge i pokušajte naći smisao u pomaganju drugima. No u isto vrijeme nikako ne treba zanemariti sebe. Kad vas je zadnji put netko pitao kako ste? Je li to bilo izrečeno onako usput ili sa zaista iskrenim zanimanjem? Kad ste zadnji put nekome otvoreno govorili o tome kako se osjećate, što vas brine, što vas veseli i opušta? Jeste li vi nekoga iskreno pitali ‘Kako si?’ ili ste to pitanje postavili samo reda radi. Živimo u vremenu u kojem je važno i sebe i druge pitati to pitanje. I čuti odgovor, a odgovore na neka od najvažnijih pitanja možemo dobiti u knjizi prof. dr. sc. Nataše Jokić-Begić ‘Kako si?’, koju možete kupiti u Hoću knjigu.
Iako se može činiti kako se oko Božića puno toga vrti oko materijalnih stvari, jer nas sa svih strana ‘bombardiraju’ pozivima na kupnju, no osobni kontakti nešto je što nadilazi sve drugo. Najvažniji su nam, dakako, ljudi, a njima svoju naklonost i ljubav pokazujemo poklanjajući im svoje vrijeme. Sitni znakovi pažnje koje pakiramo ispod božićnog drvca lijepa su gesta koju, sve dok u njoj uživamo i nije nam opterećenje, vrijedi prakticirati. Kako nije uvijek jednostavno odabrati dar za drage osobe, evo malo inspiracije iz omiljenog shopping centra.
Igra Monopoly South Park, Hoću knjigu; Rose Jam parfem, Lush; čaša sa slamkom, LC Waikiki; pidžama, Petit Bateau; vesta, Blue kids; Infinimet espresso kapsule, Nespresso; slagalica Slagalica Logiq Tower, Hoću knjigu; Holiday midnight recovery koncentrat, Kiehls; Jane Iredale Just Kissed Lip and Cheek ‘booster’ prirodne boje, Dermacare; gaćice, Yamamay
No jednostavni poziv na razgovor (najbolje uživo, ali i telefon je OK ako nema druge mogućnosti), za mnoge je najbolji dar. Naime, čak 57 % ispitanika nije zadovoljno svojim društvenim životom, 45 % zabrinuto je za svoje mentalno zdravlje, dok bi 40 % ljudi željelo češće komunicirati s bliskim prijateljima. To su rezultati istraživanje koje je Hrvatski Telekom proveo u sklopu božićne kampanje „Kako si’“ i koje je pokazalo kako 10 % ljudi nema osobu kojoj se mogu obratiti za podršku. Zajedno s Udrugom kako si?, neprofitnom organizacijom čiji je cilj osnažiti javnost za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama, Hrvatski Telekom je napravio serijal od 15 videa koji će pokrivati teme kao što su burnout, usamljenost i sl., kako bi skrenuo pozornost na ove važne, a često zapostavljene teme. Videi su dostupni na YouTube kanalu Hrvatskog Telekoma.